Gorska služba spasavanja (GSS) je dobrovoljna i neprofitabilna organizacija čiji je osnovni cilj pomoć i spasavanje u nepristupačnim planinskim i urbanim uslovima. Naši spasioci su poslednja nada ugroženih ljudi. Naša aktivnost počinje onda kada druge civilne i vojne službe ostanu bez adekvatnih rešenja.
Spasiti ljudski život, pomoći čoveku u nevolji osnovni je zadatak GSS-a.
GSS su 1956. godine osnovali iskusni alpinisti po ugledu na alpske zemlje, a zatim su ciljevi i zadaci modifikovani i usklađivani sa potrebama i mogućnostima u Srbiji.
Danas Gorsku službu spasavanja sačinjava oko 150 aktivnih spasilaca, od kojih su mnogi iskusni planinari, visokogorci, alpinisti, sportski penjači, speleolozi, ronioci, skijaši i paraglajderisti.
Iza nas je oko 10 000 zbrinutih povreda. Bez GSS-a Kopaonik ne bi bio pojam skijanja u Srbiji. Naši spasioci su dobili sve pohvale za požrtvovanost, hrabrost i efikasnost, i to od onih kojima smo bili potrebni. Zbog toga je GSS danas specifični zaštitni znak srpskog planinarstva, a pojava naših spasilaca uvek biva primećena i cenjena.
Najvažnije telo Gorske službe spasavanja je Komisija za spasavanje u planinskim uslovima koja je konstituisana pri Planinarskom savezu Srbije. Zadatak i najvažniji ciljevi komisije su: strateško planiranje, raspodela resursa, sinhronizacija i koordinacija aktivnosti nižeg nivoa, organizacija koja se tiče koordinacije sa civilnom odbranom i drugim relevantnim subjektima, edukacija, treniranje i razvoj Gorske službe kao i odnosi sa javnošću.
U naporima dostizanja glavnih ciljeva, Gorska služba spasavanja realizuje sledeće zadatke:
- Učestvovanje u stvaranju i testiranju novih uzoraka spasilačke opreme kao i ispitivanje i predstavljanje novih i unapređenih spasilačkih tehnika i metoda.
- Razrada teoretskih i hipotetičkih problema pretrage, spasavanja i preživljavnja ljudi u nevolji.
- Medijski i odnosi sa javnošću koji uključuju informisanje i afirmisanje na temu bezbednog planinarenja, kao i konsultacije ljudi i organa vlasti o pitanjima sigurnosnih garancija i ponašanja u urbanim i planinskim katastrofama.
- Ekološke aktivnosti i zaštita naših planina.
- Konstantni treninzi, edukacija i opremanje spasilaca, spasilačkih timova i spasilačkih ekipa.
- Određivanje procedura i koordinacija sa relevntnim subjektima u postizanju veće brzine i većeg kvaliteta spasilačkih operacija. Ovi subjekti su lokalne vlasti, regionalni štabovi civilne odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova i vojska.
- Saradnja sa inostarnim spasilačkim i drugim relevantnim organizacijama. Ova saradnja se posebno odnosi na razmenu iskustava, zajedničke treninge i operacije, unapređivanje metoda pretraga i spasavanja, nova sigurnosna i spasilačka oprema itd.
Statistika
Naša baza podataka sadrži listu svih spasilaca na planini, članova GSS (sa svim njihovim relevantnim podacima), listu svih ranijih povreda i odrađenih akcija (speleologija, alpinizam) od 1996. godine. Najvažniji podaci koji nam pokazuju ozbiljnost rada Gorske službe spasavanja su:
- U dosadašnjem radu, članovi GSS-a su zbrinuli oko 10 000 povreda.
- Naši članovi učestvuju u 10-12 pretraga i spasilačkih akcija godišnje, najvećim delom u gustim šumama Kopaonika, ali takođe i u drugim regionima u Srbiji.
Ovde će biti pomenuto samo nekoliko najrelevantnijih operacija spasavanja koja je Gorska služba spasavanja izvela u prethodnih nekoliko godina:
- Velika pretraga i spasilačka operacija posle zemljotresa u Skoplju, Makedonija.
- Spasavanje rudara iz rudnika Ibar.
- Pretraga i spasvanje ljudi tokom NATO bombardovanja Srbije 1999. godine.
- Evakuacija poginulih planinara sa Prokletija i Žiljeva.
- Spasavanje preživelih i izvlačenje tela mrtvih speleologa iz Ravaničke pećine maja 2007. godine.